Blood
English Chinese Simplified Chinese Traditional French German Portuguese Spanish Russian Japanese Korean Arabic Irish Greek Turkish Italian Danish Romanian Indonesian Czech Afrikaans Swedish Polish Basque Catalan Esperanto Hindi Lao Albanian Amharic Armenian Azerbaijani Belarusian Bengali Bosnian Bulgarian Cebuano Chichewa Corsican Croatian Dutch Estonian Filipino Finnish Frisian Galician Georgian Gujarati Haitian Hausa Hawaiian Hebrew Hmong Hungarian Icelandic Igbo Javanese Kannada Kazakh Khmer Kurdish Kyrgyz Latin Latvian Lithuanian Luxembou.. Macedonian Malagasy Malay Malayalam Maltese Maori Marathi Mongolian Burmese Nepali Norwegian Pashto Persian Punjabi Serbian Sesotho Sinhala Slovak Slovenian Somali Samoan Scots Gaelic Shona Sindhi Sundanese Swahili Tajik Tamil Telugu Thai Ukrainian Urdu Uzbek Vietnamese Welsh Xhosa Yiddish Yoruba Zulu Kinyarwanda Tatar Oriya Turkmen Uyghur Abkhaz Acehnese Acholi Alur Assamese Awadish Aymara Balinese Bambara Bashkir Batak Karo Bataximau Longong Batak Toba Pemba Betawi Bhojpuri Bicol Breton Buryat Cantonese Chuvash Crimean Tatar Sewing Divi Dogra Doumbe Dzongkha Ewe Fijian Fula Ga Ganda (Luganda) Guarani Hakachin Hiligaynon Hunsrück Iloko Pampanga Kiga Kituba Konkani Kryo Kurdish (Sorani) Latgale Ligurian Limburgish Lingala Lombard Luo Maithili Makassar Malay (Jawi) Steppe Mari Meitei (Manipuri) Minan Mizo Ndebele (Southern) Nepali (Newari) Northern Sotho (Sepéti) Nuer Occitan Oromo Pangasinan Papiamento Punjabi (Shamuki) Quechua Romani Rundi Blood Sanskrit Seychellois Creole Shan Sicilian Silesian Swati Tetum Tigrinya Tsonga Tswana Twi (Akan) Yucatec Maya
Leave Your Message

Nyen la asi na peko ti bira ti mosoro so États-Unis asara na Chine?

lango 22 ti nze ti 4 ti ngu 2025

(A kiri a sû ni na lege ti mbeti-sango ti Oriental Finance, so Yan Ansheng, so ayeke vice-président ti Association des médias des journaux de Hong Kong, asû ni.)

Ti londo na ngu 2025, bira ti dengo buze so ayeke na popo ti Chine na Amerika akiri aga ngangu mingi, na angia so ayeke na yâ ti akota ndokua ti futango nginza, ti senda-ye nga na ti akota ndokua ti dengo buze afa so azo ayeke tiri bira na popo ti ala. Azo use so ato nda ti tiri ngangu na ndo ti akota ye tongana a-semi-conducteur, afini kutukutu so ayeke mû ngangu na azo nga na kua ti fango yaka. Na lango use ti nze ti avril ngu 2025, gouvernement ti Amerika a fa so lo yeke zia ande mbeni "tarif reciproque" na ndo ti akota ye ti Chine so a tokua ni na Amerika, na wungo ti impôt ni ayeke 34%. Tongana a bungbi ni na 20% ti nginza so a futa ngbene ye na ngu 2018, wungo ti nginza so a futa ti vo na ye kue asi na 54%. Chine ayeke nzoni mingi pëpe. Na lango 4 ti nze ti avril, Chine a zia na sese hio mbeni ndia ti futango nginza na popo ti azo so ayeke "34% ti si na 34%", na ziango nginza ti futango nginza ti 34% na ndo ti akota ye kue so alondo na Amerika, so andu aye ti fango yaka, ngangu, a-oto nga na ambeni ye nde. Na oko ngoi ni, Chine azia akota ndokua 16 ti Amerika na yâ ti liste ti azo so ayeke bâ lege ti tokuango aye na kodoro wande, na lo kanga lege na azo ti tokua na ala aye so a lingbi ti sara kua na ni fani use; na a zia akota ndokua 11 na yâ ti molongo ti akota ndokua so zo alingbi ti zia bê na lo pëpe, na a kanga lege na ala ti sara akua ti kango ye na kodoro nga na ti tokuango ni na Chine. Na ndo ni, Chine akanga lege na akota ndokua 6 ti Amerika ti tokua abongo ti yaka na Chine, na lo zia na sese ambeni ye so andu tokuango abongo so ayeke na popo-hoto nga na akota ye so ayeke na yâ ti sese so ayeke ngangu pëpe ti wara ni.

Na lege ti ndangba bira ti dengo buze so ayeke na popo ti Chine na Amerika, a lingbi ti bâ so akota zo ti Chine ayeke ga ngangu mingi. Tongaso, zo wa la ayeke sö benda na yâ ti bira ti mosoro so ayeke na popo ti Chine na États-Unis na nda ni? A yeke ngangu pëpe ti fa mbeni ye na nda ni na bango ndo na ndo ti tiri ti dengo buze so ayeke na popo ti Chine na États-Unis ngbene ye na ngu 2018.

Bira ti dengo buze asara ngangu na ndo ti États-Unis tongana nyen?

Na ngu 2018, gouvernement ti Trump, so ayeke lani président ti Amerika, ato nda ti bira ti dengo buze na Chine, so aga ngangu mingi na ngoi ti gouvernement ti Biden. Ye oko, ngu mbasambala na pekoni, États-Unis awara gi pëpe ye so lo leke ti sala, me lo girisa aye mingi, lo wara akpale, na lo fa na gigi abongo ti lo so ayeke senge senge. Bira ti dengo buze ti Amerika asala sioni mingi pëpe na Chine, me ye ti sioni so asi na Amerika mveni ahon mingi ye so azo ti Amerika aku, na ye so asigigi mbilimbili na yâ ambage so ayeke na gbe ni ge.

Kozoni, azo ti poroso ti Amerika awara mbeni kpale ti bibe so ade ti si lâ oko pëpe. Na yâ ti bira ti dengo buze ni kue, dengo buze ti Chine na akodoro wande aga nzoni mingi, na a lingbi ti tene so tongana bira ni ayeke gue na li ni, a yeke ga ngangu mingi. Na ndo ti kozo ngangu so bira ti dengo buze asara na ndo ti aye so a tokua na kodoro wande, kode ti Chine ti lekengo dengo buze na kodoro wande asara kua na yâ ti kete ngoi mingi. Na lege ti kpengbango maboko na maboko nga na a échange na a plateforme nga na a kode tongana RCEP, Belt and Road Initiative, na akodoro ti BRICS, Chine a leke hio kangbi so ayeke na popo ti dengo buze na Amerika so ayeke kiri na peko, na lo yeke gue na li ni na lege kue, na dengo buze na kodoro wande angbâ ti gue na li ni ngu na ngu. Asango ti kodoro afa so nginza so Chine ayeke tokua na kodoro wande ayeke si ande na 25 trillion ti yuan na ngu 2024, na nginza so lo yeke wara na yâ ti dengo buze ti lo ayeke hon 1 trillion ti dollar ti Amerika, so ayeke gi pëpe kota ye so Chine ayeke tokua na kodoro wande, me nga kota ye so ayeke na yâ ti dengo buze ti dunia kue. Na yâ ti bira ti dengo buze so, na mbeni mbage, azo ti Amerika abâ so dutingo ti ala na yâ ti dengo buze ti Chine na akodoro wande ayeke kiri na peko hio. Na mbeni mbage nde, na bango so dengo buze ti Chine na kodoro wande ayeke gue na li ni, li ti azo ti poroso ti Amerika akpe kue, na gingo bê ti bibe nga na ye ti ngangu so ala wara ayeke ye so ade ti si lâ oko pëpe.

Use ni, wungo ti nginza so ayeke na yâ ti kodoro ti Amerika afa so a yeke ngangu ti tene a kiri na ni na gbe ni, ye so asara si azo ti Amerika awara kota kpale. Bira ti dengo buze so Trump na zo so amû place ti lo Biden ato nda ni na Chine ato nda ni na yâ ti ngoi so azo ti Amerika ayeke na akota ndokua ti dengo buze pëpe. Atâa so Amerika amû maboko ngangu na lekengo na abongo ti Mexique, Inde, Vietnam nga na ambeni kodoro nde ti mû place ti abongo ti Chine, akota mbage ti kusala ti lekengo abongo na yâ ti akodoro so aluti mingi na ndo ti mungo maboko na azo ti Chine. Ti tâ tënë ni, beku ti Amerika ti mû place ti aye so alondo na kodoro wande na Inde, Vietnam nga na Mexique asala sioni mingi. Azo ti Chine asala ngangu mingi pëpe na ndo ti bira ti dengo buze so États-Unis ato nda ni. Nde na so, a-impôt so États-Unis azia mbilimbili nga na lege ti fä na ndo ti aye so azo ti Chine ayeke vo na kodoro wande ayeke hon na ndo ti azo ti Amerika so ayeke vo ye, na a ga mbeni oko ti akota raison so asara si nginza ti kodoro ni ague na li ni mingi na Amerika. Ngbene ye so gouvernement ti Trump ato nda ti bira ti dengo buze na Chine, mbilimbili ngbene ye so kobela ti COVID-19 asigigi, wungo ti nginza ti Amerika ayeke gue na li ni lakue, na aye kue aga ngere ngangu. Atâa so gouvernement ti États-Unis amû ambeni ye ti kanga lege na ni mingi tongana akota intérêt, wungo ti nginza so ayeke gue na li ni asi lâ oko pëpe na ndo so a leke ti tene a kanga lege na ni. Azo ti Amerika ayeke dema tere ti ala ngangu, na atënë nde nde nga na asioni tënë so a bi na li ti gouvernement ti Amerika ayeke hunzi pëpe. Ye so asi ayeke ye so gouvernement ti États-Unis aku tere ti lo na ni pëpe.

bira ti dengo buze 3.png

Ota ni, a fa na gigi awokongo ti akota ndokua ti Amerika, na afaute ti akota ndokua ti lekengo aye aga même ngangu mingi. Mbeni ye so gouvernement ti Amerika asara ti to nda ti bira ti dengo buze ayeke ti tene azo ti lekengo aye akiri na Amerika nga ti sara si azo ti Amerika so ayeke sara akungba akiri akpengba. Ye oko, ye ni asi nde. Tongana e bâ ye so asi na yâ ti angu ndulu na mbasambala so ahon ngbele ye so Amerika ato nda ti bira ti dengo buze, a yeke gi pëpe so kusala ti lekengo aye akiri na Amerika pëpe, me a buba nga kozo chaîne ti akota ndokua ti Amerika. A buba yâ ti nzoni kapa ti kangbingo yâ ti chaîne ti akota ndokua ti dunia kue so akota ndokua ti Amerika aleke ni kozoni. Ti wara ambeni zo nde ti mû na mo ye ayeke mû ngoi mingi na a lingbi pëpe ti wara nzoni ye nga na nginza so a futa ti vo na ni kozo. Na ndo ni, dutingo na kite so bira ti dengo buze aga na ni asala nga si akota ndokua ti Amerika mingi ayeke na kite ti mû adesizion tongana ziango nginza na yâ ni nga na konongo yâ ti kusala ti ala, na ye so asala ngangu na ndo guengo na li ni ti akota ndokua ti dengo buze teti ngoi mingi. Na tapande, mingi ti akota ndokua ti Amerika ayeke zia bê ti ala mingi na ndo ti aye so alondo na Chine ti wara na abongo ti kozoni, ambeni ye ti kua, na ambeni ye tongaso. Chine ayeke kota kodoro so ayeke sara gbâ ti aye ti électronique. Bira ti dengo buze asala si a yeke ngangu na akota ndokua ti Amerika so ayeke na songo na ala ti wara aye so ayeke ngbâ lakue, na a sala si nginza ague na li ni na a buba guengo na li ni ti kusala ti lekengo ye. Na tapande, Apple ayeke tingbi na kpale ti warango akota ye. Bira ti dengo buze akanga lege na akota ndokua ti lekengo aye ti kodoro ti Amerika ti ga na ni, ye so afa nga so a zia na yâ ti akota ndokua ti lekengo aye ti Amerika na yâ ti bira ti dengo buze ni.

Osio ni, États-Unis agirisa aye kue so lo yeke sara ti sara na lisoro na Chine na lo ga zo so ayeke sara ye gi senge senge. Ngbele ye na ngoi so Chine alï na yâ ti OMC na ngu 2001, fani mingi Amerika asala kusala na ye so a hiri ni déséquilibre na yâ dengo buze ti Chine na Amerika ti sala kusala na akanga lege na Chine, na salango si Chine asala ye alingbi na ni na ti sala ambeni ye na yâ aye mingi, na tapande ti hunda ti tene RMB ague na li ni na ti hunda même na Chine ti mû maboko na Amerika ti zi kpale ti nginza. Ye oko, ândö, a-sanction ti Amerika ayeke ngangu me asala ye pëpe, na atâ sanction ni ayeke mingi pëpe, na aye ti nzoni so États-Unis awara na mbage ti Chine ayeke mingi. Me, na ngu 2018, gouvernement ti Trump afâ yâ ti figue ti gouvernement ti Amerika kue na lo mû ambeni ye so ade ti si lâ oko pëpe ti sara ngangu na ndo ti Chine, na lo tara ti kanga lege na maïngo ti akota ndokua ti Chine na lege ti dengo buze. Na peko ti bira ti dengo buze, gouvernement ti Trump na zo so aga na peko ti lo, gouvernement ti Biden, ato nda ti bira ti senda-ye nga na bira ti nginza na Chine, na ala tomba peko ti ala na ala gbu akota ndokua ti senda-ye ti Chine na ndo ti sese kue. Juska fadeso, a lingbi ti tene so kode ti kangango lege so Amerika asala kusala na ni na tele ti Chine ayeke na lege ni pëpe, na a sala kusala na acarte ti trompée. Mbeni ye ti bargain angbâ pëpe. Na nda ni, gi oko ye ti bira na ti salango sioni na Chine so Amerika alingbi ti sala ayeke ti buba bango ndo ti azo na ti sala si azo aga asioni yingo, me a leke nga ni oko oko na lege ti ndia ti Chine so asala si azo awara visa pëpe. Fadeso, na peko ti so ahon ngu mbasambala awe bira ti dengo buze, bira ti senda-ye, bira ti nginza, nga na abira ti bango ndo ti azo, gouvernement ti Amerika abâ gi hio so lo zia lege ti salango ye hio ti ga mbeni zo so ayeke sala ye pëpe tongana lo tingbi na Chine.

Bira ti senda-ye asara ngangu na ndo ti États-Unis tongana nyen?

Na ngu 2018, na peko ti so gouvernement ti Amerika ato nda ti bira ti dengo buze na Chine, hio lo to nda ti bira ti senda-ye na lo bungbi na amba ti lo ti kanga lege na akota ndokua ti senda-ye ti Chine na ndo ti sese kue. Bira ti senda-ye so Amerika ato nda ni na Chine aninga ahon ngu omene awe, na a yeke gue na li ni lakue, me loro ti guengo na li ni ti senda-ye ti Chine akaï pëpe, me a yeke gue na li ni hio mingi. Nde na so, maïngo ti akode ti Amerika mveni asala ngangu mingi na ndo ni.

Kozoni, a sala si ngangu ti salango ye ti Amerika awoko. Ndali ti so Amerika akanga lege na Chine, akodoro use so alingbi pëpe ti sara lisoro na ndo ti senda-ye nga na senda-ye. Na mbeni mbage, a pusu azo ti sara afini ye nga ti sara kua ti gouvernement ti Chine nga na akota ndokua ti dengo buze, nga a sara si akota ye ti nzoni asi na yâ ti afini ye so Chine ayeke sara na yâ ti aye kue. Na mbeni mbage, États-Unis ayeke na yâ ti kpale na gbele guengo na li ni hio ti senda-ye ti Chine. A sala fadeso angu 20 awe, Amerika ayeke lani na ndulu na aye kue ti senda-ye na ndo Chine, me laso, Chine awara lege ti hon hio na même ahon Amerika na yâ mingi ti aye ti senda-ye. Laso, gi ambeni kete ndo ti gango na akota ye so ayeke si gi na ambeni ngoi, États-Unis angbâ lakue ti bata anzoni ye ti lo, na ndulu na tanga ti ambage ni kue ayeke na kamba na lege ti senda-ye ti Chine. Gi pëpe so États-Unis alingbi pëpe ti haka tele ti lo na Chine na yâ aye tongana lekengo akota train, lekengo abateau, courant, nga na afini kutukutu so ayeke sala kusala na ngangu, me même ndo ti salango kusala na a-avion, so ayeke kota ye mingi ahon Amerika na ndo sese kue, ahon Chine. Na yâ ti kua ti lekengo apuce so États-Unis ayeke lakue na li ni dä, gi ambeni kete puce ti kota ngele so angbâ ti wara mbeni nzoni ye, ambeni ndokua ti lekengo apuce nga na amagazin so ayeke na popo-hoto nga na akete puce ayeke ndulu ti duti na gbe ti komandema ti Chine. Même Boston Dynamics, so ayeke sara kua ti lekengo a-robot teti angu mingi, ahon hio mbeni ndokua ti Chine so iri ni ayeke Yushu. Chine na Amerika ayeke tiri bira na ndo ti tënë ti hingango ye ti azo, me na ngoi so DeepSeek asigigi, ye ni ayeke gue na li ni na mbeni lege so ayeke nzoni mingi na mbage ti Chine.

Use ni, bubango ti akode ti senda-ye na ti senda-ye na Amerika ayeke ga gi polele. Tongana ti so e kue e hinga, mosoro ti Amerika alondo na lege so Amerika aga mbeni ndo ti bungbingo azo ti senda-ye na ndo sese kue na yâ ti angu 100 so ahon. Azo so ayeke na akode mingi na ndo ti sese kue aga na Amerika na ala mû maboko mingi na yâ ti maïngo ti senda-ye nga na ti senda-ye ti Amerika. Na popo ti ala, a-élève ti Chine, awandara ti Chine na Amerika, nga na awagingo nda ti ye na lege ti senda-ye ti Chine na Amerika asala kusala nzoni mingi na ala yeke akota zo ti aturugu ti Amerika so ayeke sala kusala na senda-ye. Ye oko, na yâ ti angu so ahon ade ti ninga pëpe, abira so ayeke na popo ti azo ti poroso na Amerika akiri aga ngangu mingi, azo akangbi yâ ti ala ngangu mingi nga abira so ayeke na popo ti azo ti mara akiri aga ngangu mingi. Mingi ni, azo ti Chine, so na popo ni a yeke wara a-élève ti Chine, azo ti Chine nga na azo ti gingo nda ti ye ti Chine-Américain, ayeke sara kangbi na popo ti ala mingi na Amerika. Ye so ayeke kota mingi ayeke so, ti tene a fâ yâ ti alege ti sarango échange ti senda-ye nga na ti senda-ye na popo ti Chine na Amerika, azo ti poroso ti Amerika akanga lege pëpe gi na tokuango aye ti senda-ye ti Amerika na Chine, me ala kanga lege nga na échange ti akode na popo ti Chine na Amerika. Gouvernement ti Amerika akanga lege nga mbilimbili na a-élève ti Chine, awasenda-ye nga na a-ingénieur ti Chine na ti Chine-Américain so alondo na Chine, lo kanga lege gi pëpe na alege ti guengo na li ni ti ala nga lo kanga lege na ala ti mû akota ndo na yâ ti gouvernement ti Amerika nga na akota ndokua, me lo kanga lege nga na ala ti manda mbeti nga ti sara kua na Amerika. Ambeni kota da-mbeti ti senda-ye na ti ingénierie akanga lege polele na a-élève so ayeke na mara ti Chine ti manda mbeti, na gbâ ti akota kusala ti gingo nda ti ye na ndo senda-ye nga na ti senda-ye nga na andokua ayeke zi pëpe na a-élève ti Chine nga na azo ti Chine nga na azo ti Chine-Américain. A-élève ti Chine nga na azo ti Chine nga na azo ti Chine-Américain ayeke na kpale mingi na yâ ti mandango mbeti ti ala, kua ti ala nga na gigi ti ala na Amerika. Na yâ ti angu so ahon ade ti ninga pëpe, a-élève ti Chine mingi nga na awasenda-ye nga na azo ti senda-ye ti Chine na ti Chine-Américain asoro ti zia Amerika ti gue na ambage kue ti dunia. Na popo ti ala, ambeni wandara asoro ti kiri na Chine ti sara kua ti kodoro ti ala. Na tapande, Pakara Yin Zhiyao, so ayeke président nga na président ti Shanghai Advanced Micro-Semiconductor Equipment Co., Ltd., so akiri na Chine na ngu 2004 ti to nda ti mbeni kusala, atene ândö so na yâ ti angu 40 so ahon, États-Unis aleke kamême mara ti aye ti semi-conducteur 10 so ayeke na ndo ti sese kue, so alingbi ti sara kua nzoni mingi. a yeke a-élève ti Chine si aleke ni, na 80% ti si na 90% ti akode so akiri na Chine na asala kota kusala na yâ ti akua nde nde. Mbeni kete mbage ti ngbo ni kue, tapande so Président Yin Zhiyao afa afa gi dutingo ti azo so agirisa talent na Amerika. Na lege ti ambeni ye so alondo na Université ti Stanford na Amerika, wungo ti awandara ti Chine so alondo na Amerika ague na li ni lakue, alondo na 900 ti si na 2 621 na popo ti ngu 2010 ti si na ngu 2021. Mbeni gingo nda ti ye so azo ti fango tënë ti Amerika asara afa so na popo ti awandara ti Chine ahon 1 300, 61% ti ala angbâ ti ye ti gue na Amerika. Asango afa so atâa so États-Unis angbâ ti wara gbâ ti akota zo ti senda-ye na ndo ti sese kue, wungo ti lo ayeke gue na li ni mingi, na wungo ti akota zo ti senda-ye na ndo ti sese kue so ayeke ti Chine ayeke gue na li ni ti gue na li ni ti Amerika.

bira ti dengo buze 4.png

Ota ni, gouvernement ti Amerika akanga lege mingi na azo ti Amerika so ayeke sara kua na aye ti senda-ye. Kozoni si Amerika ato nda ti bira ti senda-ye na Chine, kangbingo yâ ti kusala na popo ti Chine na Amerika na ndo ti kusala ti puce ayeke lani polele mingi, so ti tene, Amerika ayeke na kungba ti lekengo na ti lekengo abongo ti puce, na Chine amû lege na azo ti vo ye na ndo ti sese kue ti sara kua na apuce ti Amerika. Ye oko, bira ti senda-ye so États-Unis ato nda ni na Chine abuba yâ ti tapande so. Ti kanga lege na guengo na li ni ti kusala ti lekengo a-appareil ti Chine, États-Unis amû ambeni ye tongana lekengo mbeni kete lacour so amur ni ayeke na nduzu mingi nga ti kanga lege na azo ti tokua a-appareil ti nginza mingi na Chine. Ye so asala si Chine asala kusala ngangu, ti duti na ngangu ti gbu li ti lo mveni, na ti bata tele ti lo mveni na yâ kusala ti lekengo apuce, me a kangbi nga biani kota ndo ti kango ye ti Chine na ndo ti dengo buze ti Amerika, na a zia akota ndokua ti puce ti Amerika na mbeni ye nde pëpe gi ti dekongo na ndo ti ndo ti kango ye ti Chine. Même tongana akota ndokua ti Amerika so ayeke sara apuce ayeke na a-application so ayeke kozo na akode ti Chine, ndali ti so aclient ti ala ayeke mingi pëpe na yâ ti amagazin ti Chine, a-application so a iri ni a-application ti Amerika so ayeke gue na li ni agirisa nginza ti ala na alingbi ti ga gi abongo ti pendere. Ngbele ye na ngoi so Amerika ato nda ti bira ti senda-ye na Chine, ndokua ti senda-ye ti Chine, so a sala kusala na ni na lege ti senda-ye ti puce, awara gi pëpe mbeni kota kpale, me lo ga ngangu mingi. A-chips ti Chine so a leke ni mveni na ndo ti akota ndokua kue, so na popo ni a yeke wara akota ndokua, akota ndokua nga na akete ndokua, asala si a lingbi gi pëpe na aye so azo ti kodoro ni ahunda mingi, me a bâ nga so wungo ti aye so a tokua ni na kodoro wande ague na li ni mingi ngu oko oko. Na ngu 2024, wungo ti apuce so Chine ayeke tokua na kodoro wande ahon milliard oko ti yuan, na ye so adö bê ti azo ti dunia kue. Nde na so, nginza so azo ti lekengo apuce nga na ambeni ndokua so ayeke sara apuce na Amerika ayeke wara atï mingi, ala perdre aye mingi nga ala yeke na ngangu ti sara ye pëpe. Asango afa so Intel, mbeni kota ndokua ti lekengo apuce na Amerika, awara nginza ti ngu oko oko ti dollar ti Amerika 54,228 milliard na ngu 2023, so ti tene 14,00% na ndo ti ngu oko oko, nga na nginza so lo wara na yâ ti ngu oko oko ayeke 1,689 milliard ti dollar ti Amerika, so ti tene 78,92% ti ngu oko oko. Na yâ ti use nze ti ngu 2024, nginza so Intel awara ayeke lani 12,833 milliard ti dollar ti Amerika, so ti tene nginza so a wara na yâ ti ngu oko oko akiri na peko na 0,90%; nginza so lo perdre ayeke lani 1,610 milliard ti dollar ti Amerika, so ayeke nde mingi na nginza so lo wara na yâ ti oko ngoi ti ngu 2023. Na ota nze ti ngu 2024, nginza so Intel awara ayeke lani 13,284 milliard ti dollar ti Amerika, so ti tene 6,17% na ndo ti ngu oko oko; wungo ti nginza so lo perdre ayeke 16,639 milliard ti dollar ti Amerika, so ti tene 5702,36% na yâ ti ngu oko oko. Na tapande, Qualcomm, mbeni ndokua nde so ayeke sara a-appareil ti puce na Amerika, agirisa mingi ni nginza ti Chine na tongo nda ti ngu 2023 ndali ti so Amerika azia lege ti kangbingo a-appareil na kodoro wande, na Chine la ayeke mû nginza ti lo ahon 60%. Na yâ ti use trimestre ti ngu 2023, wungo ti nginza so Qualcomm awara atï na 52% na ndo ti ngu so ahon, na a yeke mbeni ye so ayeke kete mingi na yâ ti angu so ahon. Intel na Qualcomm ayeke tongaso, na Nvidia na AMD ayeke nga tongaso. Ala yeke mbeni kete mbage ti kusala ti lekengo apuce ti Amerika kue na ngoi ti e. Bira ti senda-ye so gouvernement ti Amerika ato nda ni asala si ala girisa akota ndokua ti Chine, na tongaso ala girisa ndo so ala yeke wara nginza dä nga na ye so apusu ala ti gue na li ni. Bira ti senda-ye so Amerika ato nda ni na Chine asala sioni mingi pëpe na Chine, me vundu so asi na akota ndokua ti senda-ye ti Amerika ayeke ye so zo alingbi ti bâ ni na lê ti lo.

Bira ti nginza asara ngangu na ndo ti États-Unis tongana nyen?

Na yâ ti kode ti kangango lege ti Amerika na Chine, ti to nda ti bira ti nginza ayeke mbeni ye ti bira so ayeke sioni mingi. Amerika aleke ti to nda ti mbeni bira ti nginza na Chine, ti fâ yâ ti ada ti Chine, ti sala si nginza ti RMB aga kete, na ti kanga lege na a-action ti Chine, tongaso si lo wara ye so lo zia na gbele lo ti kanga lege na guengo na li ni ti mosoro ti Chine na ngoi so lo yeke bungbi amosoro ti Chine.

Teti so kusala ti zingo nginza ti RMB ayeke na yâ ti mbeni kusala so ayeke gue yeke yeke so gouvernement ti Chine ayeke bâ ndo na ndo ni, na gouvernement ti Chine aleke mbeni ngangu gbagba ti nginza, a lingbi ti tene so nginza ti Chine ayeke na ngangu pëpe ti hon ndo ni. Na yâ ti aye so, ngangu so Amerika asara ti tiri na Chine na lege ti nginza ayeke mingi pëpe, na même na yâ ti aye mingi a yeke tâ nde mingi na ye so Amerika aku tere ti lo na ni. A lingbi ti tene so États-Unis apika tele ti lo na gere.

Na ngoi so dengo buze ti ada na Chine ayeke gue na li ni mingi, azo abâ so États-Unis angbâ lakue ti kono wungo ti a-obligation ti lo ti akodoro wande ti akota ndokua ti dengo buze ti Chine na lege ti aye so a hiri ni akota ndokua ti dengo buze ti akodoro nde nde so lo yeke bâ ndo na ndo ni, na tarango ti zi adû na ti leke atara ti bon teti akota ndokua ti dengo buze ti Chine. Ye oko, gouvernement ti Chine afa kozoni awe ye so ayeke si na yâ ti kodoro ni na lo mû ambeni ye ti kanga lege na aye so ayeke si na ngoi so dengo buze ti ada ayeke gue na li ni mingi. Na popo ti ala, a kanga lege na ambeni kota ndokua ti dengo buze ti kodoro ni ti kono yâ ti kusala ti ala na kodoro wande na lege ti bon nga na ambeni ye nde, na tongaso a kpe ti tene dengo buze ti dengo buze ti Chine so alingbi ti tï ndali ti so bon ti kodoro wande agbu ala. Na tapande, ti tene a sara si a-action ti Chine aga nduru, na mbeni mbage, États-Unis asara kua na gingo nda ti ye so ayeke na lege ni pëpe na ndo ti a-action ti Chine so ayeke na lege ni pëpe nga lo sigigi na ambeni tondo so ayeke nzoni pëpe ti kanga lege na a-entreprise ti Chine so a zia iri ti ala na mbeti na Amerika, na tongaso a sara si a-action A atï. Na mbeni mbage nde, Amerika, na lege ti ambeni ndokua ti mungo a-évaluation ti akodoro nde nde so Amerika ayeke bâ ndo na ndo ni, asigigi na gbâ ti asioni tënë ti wataka so ayeke na lege ni pëpe na ndo ti mosoro ti Chine, akota ndokua ti Chine nga na akota ndokua ti dengo buze, na tarango ti handa azo ti dengo buze ti kodoro wande ti zia ndokua ti dengo buze ti Chine. Ye oko, kota kusala ti dengo buze ti Chine, so ayeke gi oko na ndo sese kue, asala si azo ti Amerika aleke ti sala si akota ndokua ti dengo buze ti A-action aga kete. Na oko ngoi ni, market ti A-action ayeke kota mingi na azo ayeke zia nginza dä mingi. Na ndo ni, azo kue ahinga ye so Sima Zhao ti Amerika aleke ti sara. Tongaso, tara ti États-Unis ti sala si a-action ti A-action aga kete pëpe. A-action ti Chine angbâ lakue ti sala kusala na mbeni lege so ayeke na lege ni nga na lege ti salango ye ti lo mveni alingbi na rythme ti lo mveni nga na lege so lo yeke tambela na ni.

bira ti dengo buze 2.png

Kota ye so États-Unis aye ti sara ti to nda ti bira ti nginza na Chine ayeke ti kanga lege na ngere ti RMB na lege ti mbeni ngangu dollar, tongaso si lo mû nginza ti Chine na lo fâ akota ye ti Chine. Amerika amä na bê so na ngoi kue so lo yeke kono wungo ti intérêt na lo yeke sara si dollar akiri aga mingi, lo yeke wara lege ti sara si akota nginza so alondo na ndo ti sese kue, so na popo ni a yeke wara Chine, aga na Amerika. Tongaso, ti to nda ni na nze ti mars ngu 2022, États-Unis ato nda ti sala mbeni fini kapa ti konongo wungo ti intérêt. Atâa so akozo kete guengo na li ni ti intérêt asara si ngere ti RMB akiri na peko, a sara ngangu na ndo ti lege so nginza ti Chine ayeke hon na ni pëpe. Ye so asara si Réserve fédérale amû akota wungo ti intérêt na ngangu, na ye so amû lege na États-Unis ti bata mbeni wungo ti intérêt so ayeke ndulu na 6% teti angu use, na ye so asala si a leke mbeni fini kota wungo na yâ mbaï ti akota wungo ti intérêt ti Réserve fédérale. Atâa so depreciation ti ngere ti RMB ahon ândö 17% na gbe ti ngangu ti ngangu so Réserve fédérale asala ti kono wungo ti intérêt nga na ngangu ti dollar, ye so Amerika aku pëpe ayeke so, tongana a haka ni na ambeni nginza ti kodoro wande, ngere ti RMB angbâ lakue ti duti na li ni mingi. Ye so amû vundu mingi na Amerika ayeke so kota nginza ti Chine ague gi pëpe na Amerika, me a gboto nginza ti dunia kue ti lï na yâ ni. Kota ndo ti dengo buze ti Chine, dutingo ti poroso so ayeke nzoni, guengo na li ni hio, akota ngangu so lo yeke na ni, nga na aye ti dengo buze so ayeke gue na li ni mingi nga so ayeke gue na li ni mingi asala si Chine aga mbeni ndo so akota zo ti kodoro wande ayeke gue dä mingi. Na yâ ti aye so, Chine amû gi pëpe peko ti États-Unis na yâ ziango na sese wungo ti intérêt, me lo mû lege ti zia na sese wungo ti intérêt na mbage ti Amerika. Azo ti Chine ayeke sara kua na nginza ti ala, nga na akota zo ti kodoro ti ala ti sara kua na akota nginza ti Amerika nga na akpengba ndia ti dollar.

Laso, ngangu dollar ayeke ngbâ lakue pëpe. Na ngu 2024, États-Unis na bê ti lo kue amû desizion ti sara si wungo ti intérêt ni akiri na gbe ni, ye so azia États-Unis na yâ ti kpale. Tongana États-Unis azia ti fâ yâ ti intérêt ni na lo ngbâ ti bata kota intérêt ni, kota kungba ti intérêt ni ayeke sara si a yeke duti ngangu na acompagnie ti Amerika nga na gouvernement ti Amerika ti yô ni. Zia e mû tapande ti gouvernement ti États-Unis. Bon ti gouvernement ti Amerika ti fadeso asi na dollar ti Amerika kutu 35. Na lege ti wungo ti intérêt so ayeke dä fadeso, a lingbi gouvernement ti Amerika amû nginza juska na 2 trillion ti dollar ti Amerika ti futa na intérêt ti bon ngu oko oko, me nginza so gouvernement ti Amerika ayeke wara na yâ ti ngu oko oko ayeke gi 4 trillion ti dollar ti Amerika. Akota nginza so a futa ti vo na intérêt ayeke deja mbeni kungba so gouvernement ti Amerika nga na akota ndokua ti Amerika alingbi ti yô ni pëpe, tongaso ti fâ yâ ti intérêt ni ayeke duti ande mbeni ye so Réserve fédérale ayeke sara pëpe. Ye oko, tongana Fed angbâ ti zia na sese wungo ti intérêt, ngangu dollar ni ayeke girisa ndo ti lo, na akota nginza ti akodoro nde nde ayeke sigigi na yâ ti Amerika na wungo mingi, na a yeke sara si mosoro ti Amerika ayeke tï. Na ngoi so bubble ti dollar ni atï awe, ngangu ti komande ti dollar ni alingbi ti kiri lâ oko pëpe, na ngangu so États-Unis ayeke sala ti ko lengo na ndo sese kue na lege ti lekengo mbeni kota ngu-ingo ti dollar ayeke duti ande ngangu ti sala ni.

A lingbi ti tene so bira ti nginza so Amerika ato nda ni na Chine ayeke na kota ngangu na ndo ti Amerika, na sioni ye so ayeke si na Amerika ayeke ga ande polele mingi na ngoi so mosoro ti Amerika ayeke gue na li ni.